POČASNI PREDSJEDNICI

Milan Bandić (22. 11. 1955. Grude)

Pravi nasljednik velikih Dinamovaca koji su s ponosom nosili titulu počasnog predsjednika. Bandić, Dinamo i Zagreb vole se javno, a maksimirski klub u njegovu srcu uvijek zauzima posebno mjesto. Zagrebački gradonačelnik je za cilj postavio stvaranje velikog, europskog Dinama, te neumorno radi na putu ka ostvarenju sna. Milan Bandić jedan je od najpopularnijih gradonačelnika u povijesti, te pokušava zagrebački klub vratiti na staze stare slave. Milan Bandić veliki je prijatelj "modre momčadi", te su ga kao takvog prepoznali i mnogobrojni navijači našega kluba. Poznatu Kennedy-evu izreku je prekovao u „ne pitaj što Dinamo može pružiti tebi, već što ti možeš Dinamu.“

Franjo Tuđman (14. 5. 1922. Veliko Trgovišče – 10. 12. 1999. Zagreb)

Kao predsjednik Republike redovno je dolazio na utakmice u Maksimir. Iako se nije slagao s imenom Dinamo, za kojega je smatrao da je ostatak socijalističko-komunističkog utjecaja, pomagao je pri svakom njegovu koraku, napravljenim pod drugim imenom. Za njegova boravka na poličkom vrhu države, klub je dva puta mijenjao ime - najprije u Hašk-Građanski, a zatim u Croatiju. S predsjednikom Zlatkom Canjugom započeo je obnovu kluba, a prvi korak mu je bio stvaranje europskog kluba, koji bi igrao i važnu ulogu u Europi. Croatia je gotovo ostvarila sve njegove snove, a novi veliki projekt bila je izgradnja novoga stadiona. Nažalost, smrt ga je zaustavila na tom putu.

Marko Belinić (13. 8. 1911. Jakovlje – 19. 12. 2004. Zagreb)

Jedini vodeći političar svoga doba, koji je uvijek stajao na strani Dinama. Velikim zalaganjem 1948. godine izborio je dolazak Slavka Arnerija u Dinamo iz zagrebačke Lokomotive u tijeku proljetnog prvenstva nakon što je Zvonimir Monsider otišao u emigraciju. Svojim autoritetom osigurao je dolazak Bernarda Huegla za trenera 1949. godine.

Ivan Šibl (28. 10. 1917. Virovitica – 12. 2. 1989. Zagreb)

Predsjednik NK Dinamo od 1957. do 1967., te je, po mnogima, najveći predsjednik u povijesti kluba. S Dinamom je osvojio Kup velesajamskih gradova i tri Kupa Jugoslavije. Bio je pravi borac za poštene odnose sportu unutar bivše države, te je dao poznati intervju VUS-u u kojem je javno kritizirao stanje u jugo-nogometu. I nakon što je dao ostavku na dužnost predsjednika bio je redovni posjetelj Dinamovih utakmica, a ložu je zamijenio mjestom na zapadnoj tribini.

Većeslav Holjevac (22. 8. 1917. Karlovac – 11. 7. 1970. Zagreb)

Predsjednik NO Zagreb, kao gradonačelnik zaslužan za dogradnju stadiona, davao je potporu svim akcijama kluba u razdoblju do 1950. do 1964. godine. Navijači Dinama posebno su ga cijenili zbog njegova doprinosa vodećem hrvatskom klubu. U djetinjstvu je navijao za Građanski i nastojao pomoći akciji naših klupskih čelnida da 1948. i 1955. modri vrate staro purgersko ime, no prijedlog nije naišao na razumijevanje. Stalni posjetitelj Dinamovih utakmica i kada više nije obnašao gradonačelničku dužnost.